Lavanda u slatkome
Čarolija trenutka
U ovoj mediteranskoj biljci iz roda usnatica (lat. Lamiaceae
) ljudi uživaju preko 2000 godina. Odlikuje je slatkasti, cvjetni okus s osvježavajućom notom metvice i agruma (lat. Citrus
). Pretpostavlja se da naziv lavanda dolazi od latinske riječi „lavare“
što znači kupati se (prati), čime se objašnjava osnovna namjena suhog cvijeta i lavandinog eteričnog ulja, a uz ovu aromatičnu biljku veže se priča koja kaže da je upravo „lavandina vodica“ poslužila Kleopatri kao afrodizijak u zavođenju Cezara i Marka Antonija.
Stari Rimljani trošili su poprilično bogatstvo kako bi obogatili svoje odaje lavandom. Koristili su ih za pripremu kupki, kao losione, pri ritualnim i religijskim obredima, te između ostaloga i pri porođajima. Stari Grci također su prepoznali dobrobiti ovog ljubičastog cvijeta. Grčki liječnik i botaničar Dioscorides koristio je njezina svojstva u ublažavanju smetnji pri disanju i za smirivanje grčeva u mišićima, grčeva u želucu i crijevima, te smanjenju nadutosti. U srednjem vijeku, redovnici su bili ti koji su posjedovali znanje o biljnoj medicini i većina samostana uzgajala je razne ljekovite biljke, među kojima i lavandu. Oduvijek je bila važna za biljnu medicinu i služila je za ublažavanje mnogih bolesti, što je dokazano i brojnim modernim znanstvenim testiranjima.
Jedna priča kaže da je kraljica Engleske, Elizabeta I. toliko obožavala lavandu da je zahtijevala da uvijek mora biti na stolu, a kraljica Viktorija zahtijevala je da lavanda mora biti u svakoj njenoj odaji. U doba Crne kuge, u 17. i 18. stoljeću, lavandu su stavljali ispod nosa kao zaštitu od infekcije, te kako bi se neutralizirali izuzetno neugodni mirisi, a postoji priča o francuskom gradiću Grasse, sjeverno od Cannesa, koji je potpuno zaobišla epidemija kuge zahvaljujući tadašnjim proizvođačima mirisnih rukavica, koje su umakali u lavandino ulje. U nedostatku ostalih lijekova i medicinske opreme, U Prvom i Drugom svjetskom ratu, ulje lavande koristilo se u sprečavanju infekcija pri previjanju rana i za ublažavanje boli. Osim u ljekovite svrhe, te za osvježavanje i dekoraciju prostora, danas se lavanda koristi i u pripremi različitih kolača, torti, sladoleda i krema, a od nje se između ostaloga izrađuje i med, a spajanje lavande sa bilo kakvom poslasticom najbolje se može opisati jednom poznatom izrekom, „Spajanje ugodnoga s korisnim.“, jer pridruživanje ljekovitih svojstava lavande bilo kakvoj slastici predstavlja upravo to.
Uz dokazanu ljekovitost, legende kažu da lavanda posjeduje i čarobna svojstva. Po pričama, ako žena stavi lavandu mužu u desnu cipelu spriječit će mogući preljub, a u istu svrhu, žene pomoraca muževima su u kolačiće stavljali malo lavande.
Ima li lavanda doista toliki utjecaj na nas, teško je sa sigurnošću reći, ali ono što je sigurno je to da bi svakome od nas bar ponekad dobro došlo malo magije i čarolije.
) ljudi uživaju preko 2000 godina. Odlikuje je slatkasti, cvjetni okus s osvježavajućom notom metvice i agruma (lat. Citrus
). Pretpostavlja se da naziv lavanda dolazi od latinske riječi „lavare“
što znači kupati se (prati), čime se objašnjava osnovna namjena suhog cvijeta i lavandinog eteričnog ulja, a uz ovu aromatičnu biljku veže se priča koja kaže da je upravo „lavandina vodica“ poslužila Kleopatri kao afrodizijak u zavođenju Cezara i Marka Antonija.
Stari Rimljani trošili su poprilično bogatstvo kako bi obogatili svoje odaje lavandom. Koristili su ih za pripremu kupki, kao losione, pri ritualnim i religijskim obredima, te između ostaloga i pri porođajima. Stari Grci također su prepoznali dobrobiti ovog ljubičastog cvijeta. Grčki liječnik i botaničar Dioscorides koristio je njezina svojstva u ublažavanju smetnji pri disanju i za smirivanje grčeva u mišićima, grčeva u želucu i crijevima, te smanjenju nadutosti. U srednjem vijeku, redovnici su bili ti koji su posjedovali znanje o biljnoj medicini i većina samostana uzgajala je razne ljekovite biljke, među kojima i lavandu. Oduvijek je bila važna za biljnu medicinu i služila je za ublažavanje mnogih bolesti, što je dokazano i brojnim modernim znanstvenim testiranjima.
Jedna priča kaže da je kraljica Engleske, Elizabeta I. toliko obožavala lavandu da je zahtijevala da uvijek mora biti na stolu, a kraljica Viktorija zahtijevala je da lavanda mora biti u svakoj njenoj odaji. U doba Crne kuge, u 17. i 18. stoljeću, lavandu su stavljali ispod nosa kao zaštitu od infekcije, te kako bi se neutralizirali izuzetno neugodni mirisi, a postoji priča o francuskom gradiću Grasse, sjeverno od Cannesa, koji je potpuno zaobišla epidemija kuge zahvaljujući tadašnjim proizvođačima mirisnih rukavica, koje su umakali u lavandino ulje. U nedostatku ostalih lijekova i medicinske opreme, U Prvom i Drugom svjetskom ratu, ulje lavande koristilo se u sprečavanju infekcija pri previjanju rana i za ublažavanje boli. Osim u ljekovite svrhe, te za osvježavanje i dekoraciju prostora, danas se lavanda koristi i u pripremi različitih kolača, torti, sladoleda i krema, a od nje se između ostaloga izrađuje i med, a spajanje lavande sa bilo kakvom poslasticom najbolje se može opisati jednom poznatom izrekom, „Spajanje ugodnoga s korisnim.“, jer pridruživanje ljekovitih svojstava lavande bilo kakvoj slastici predstavlja upravo to.
Uz dokazanu ljekovitost, legende kažu da lavanda posjeduje i čarobna svojstva. Po pričama, ako žena stavi lavandu mužu u desnu cipelu spriječit će mogući preljub, a u istu svrhu, žene pomoraca muževima su u kolačiće stavljali malo lavande.
Ima li lavanda doista toliki utjecaj na nas, teško je sa sigurnošću reći, ali ono što je sigurno je to da bi svakome od nas bar ponekad dobro došlo malo magije i čarolije.
Izdvojeno
Recepti
Dubai fritule
Domaće fritule za savršen užitak – brže, jeftinije i ukusnije! Sastojci; * 1 jaje * 180 ili 200 ml tekućeg jogurta * 2 žlice šećera * 1 vanilin šećer * prstohvat soli * 200 g glatkog...
Novosti
Twinings - priča o najpoznatijem proizvođaču čaja
Povijest ispijanja čaja u Engleskoj je započela davne 1662. godine za što je zaslužna kraljica Katarina od Braganza (pokrajina u Portugalu), žena kralja Charlesa II. Ona je na kraljevskom dvoru...
Novosti
Poslovni pokloni za sve prigode
Želite poslovnom partneru pokloniti savršen poklon s kojim nećete pogriješiti? Na odličnom ste mjestu. U ponudi imamo preko 50 unikatnih poklona.
Novosti
Dingač Adria - najbolji među najboljima
Dingač je bez konkurencije najkvalitetnija hrvatska crna loza. Uspijeva na padinama brda Dingač na Pelješcu u ekstremnim uvjetima koji ga po svemu čine drugačijim od bilo koje druge loze. Dingač...
Novosti
Mozart kugle
Kada bi se Vam se spomenula riječ Mozart, prva pomisao bi Vam zasigurno bila slavni skladatelj, čudo od djeteta Wolfgang Amadeus Mozart. „Wunderkind“, kako su ga nazivali, rođen je 27. siječnja...
Novosti
Marcipan
Misterij kreacije od šećera i badema Jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih slastica, marcipan kakvog danas znamo, čiji su glavni sastojci mljeveni bademi i šećer nije nastao odjednom. Preteča...
Novosti
Tartufi
Blago skriveno pod zemljom Tartufi ili gomoljače (lat. Tuber ) rod su podzemnih gljiva iz obitelji Tuberaceae kojima plodište naraste u prosjeku od 5 do 30 cm, a s obzirom da podsjećaju na gomolj,...
Novosti
Twinings
Sinonim za čaj Thea Camellia ili nama poznata verzija od tri slova, čaj najbolje može opisati izreka Williama Ewarta Gladstonea „ Ako vam je hladno, čaj će vas ugrijati, ako vam je vruće...
Novosti
Lavanda u slatkome
Čarolija trenutka U ovoj mediteranskoj biljci iz roda usnatica (lat. Lamiaceae ) ljudi uživaju preko 2000 godina. Odlikuje je slatkasti, cvjetni okus s osvježavajućom notom metvice i agruma...
Novosti
Valor
Odvažnost slatkoga bez šećera Španjolska riječ „valor“ u prijevodu ima više značenja, ali neka od njih predstavljaju vrijednost, hrabrost i odvažnost. Upravo te riječi najbolje mogu opisati...
Recenzije i komentari za Lavanda u slatkome